E Mänästirǎ Pïrveśti aćhel jekh ʒivdi, aćhutni, vi ke nakhili berśenθar andar but pharimata. Kadaja anel amenqe gogi pala jekh lumja kaj perel sigo, kaj o śukaripen sar vareso normalo, haj o lośaripen, o kovlipen haj e armonia maśkar ol manuśa sas vareso but śerutno.
E khangeri śerutni la mänästirǎqi, kaj bućhol „o Somnal Jerarho Nikolae” haj kerdi maśkar ol berśa 1816-1820, si jekh andar ol maj śukar vazdimata kaśtesqe andar sa e Eparhia le Huśenqi.
Phenel pes ke jekh oficeri ruso kaj nakhilo andar kadala thana sas praxome and-e limorlin kaj sas andre and-o than monahalo. Sar semno, andre and-e khangeri inkerel pes e katapetǎsma somnakajardi andar kaśt haj jekh polikandro jekhe ornamentoça opre savesθe si jekh dragono caristo, kaj anel amenqe gogǎθe pa kadava.
Ke si jekh patrin istoriaqi haj jekh than jekhuno andar o śukaripen le artistikane kerimasqo, si musaj te areses and-ol thana le Huśenqe haj te dikhes la!
Jekhune bukǎ arhitekturalo
E khangeri si vazdini andar kaśt sa, si jekhuni vi andar o śukaripen le artistikane kerimasqo, ama vi andar o keripen le boltirǎqe sistemosqo, kodolesqo berandenqe arkuimasqo, haj vi andar e armonia le barimatenqi. O vazdipen sas kerdo sar truśul, opral lesθe vazdindoj pes trin turli oktogonalo.
Andral, e katapetǎsma andar tejosqo kaśt sumnakajardo si xurǎvdi motivojença lulugǎne haj ʒometriko, haj paśal maj si simboloja devlikane andar o stilo barok.
Pe jekh opruni tesara, kam ke 50 de metroja katar e khangeri, vazdel pes o turno klopotnica. Vazdino andar steźarosqe beranda, kadava si pätrato haj vazdel pes pe duj niveloja. And-e opruni livni si trin purane klopoturǎ andar zoralo bronzo.
Barvalimata but kuć
O vazdipen inkerel ande lesθe andre ikoane haj mobilieri epokaqo andar tejosqo kaśt, ćhindo haj piktime and-o uleji. Si e katapetǎsma, o skamin episkopěnqo, o amvono haj o polikandro.
Kathe si vi rupune moxtona kotorença andar ol kokala le „Somnalesqe Mina” haj jekh gad katar o Somnal Joan Muj Sumnakajesqo.
Maj but, and-e sudo rig la khangerǎqi si o barr mulano le Ʒorʒesqo Gr. Opriśanu, kaj sas membro and-o Divano Ad-hok la Moldovaqo and-o berś 1859.
Jekhune eksperience
Ol mänästiri andar e Moldova si jekh ćaćo lośalipen anda ol manuśa kaj phiren kathar haj anda ol manuśa kaj plaćan len o turismo khangerikano. Kadja, paś-e mänästirǎ Pïrveśti maj daśtis te nakhes vi k-ol Mänästiri Floreśti, Fïstïći, Dimitrie Kantemir, Moreni haj Gräźdeni.
Aver thana turistiko de paśal kaj avelas bezex te na dikhes len si vi e Rezervacia arheoloʒiko „e Rajikani Bar”, o Konako Rosetti Solesku, e Statuja le Śtefanosqi o Baro haj Somnal katar o Podo Ućo haj o Konako Prezan.