Ol manuśa le thanesqe si len jekh spećialo phandlipen le tikne khangerǎça kaśtukani „Adormirea Maicii Domnului” andar e komuna Bräeśti. Vaś kodoja kamen te inkeren la garavdi, paśa lenqe khera, sar jekh templo sfincime andar ol paramićǎ. Si maj but jekh than svunto pherdo ʒivipen haj istoria desar jekh simplo muzeo. „Kamlǎm te avel ʒivdi, te avel la gi, te na bistras la”, phenen ol manuśa. Si intimo, tato, jekh ćaćo than baxtǎrdo.
Vazdini kam and-o berś 1745 si maśkar ol maj laćhe kapodopere kaśtukane le meśterenqe but prinʒarde.
O śukaripen bivaxtesqo inkerdǎs pes ʒi ages, la khangerǎ avindoj la e oriʒinalo katapetǎsma andar kaśt teiosqo, o akoperiśi and-o modelo le xlagěnqo maćhesqe haj o pridvori si pherdo bukǎ veʒetalo skulptime but śukar.
Si jekh paramići xramosardi and-o kaśt, savǎ si musaj te dikhes la! Istoria haj arhitektura:
Pa ol informacie arakhle and-o xramosaripen la khangerǎqo de anglal o pridvori, o vazdinitori kadale themesqo, vazdino thule kilença andar steźaro jekhe laćhe kalitatǎqo, sas o baro raj o Miron Gorovei. Maśkar aver, o xramosaripen de opral o ʒaben andre and-o naoso si pa e buki ke e khangeri sas nevǎrdi and-o berś 1880 kaθar e familia Spiresku. Sa ande kadava berś, e piktura andral le khangerorrǎqi sas agorisardi kaθar o piktori Hergići. Piese importanto inventarosqe:
Andral e kaśtukani khangeri, daśtin te arakhen lila khangerǎqe purane haj ikoane save inkerde pen śele berśenθar. Akana, and-o altaro inkerel pes but miśto jekh kaśtukano pomelniko udarença piktime, buki artistiko but kuć.